SABAH NAMAZ
Sabah namaz ili fadžr (arapski: فجر) prvi je od 5 propisanih, obaveznih namaza (molitvi) koje muslimani svakodnevno obavljaju. Spomenut je u Kur'anu po imenu u suri An-Nur u 58. ajetu.
Vrijeme sabah namaza
Sabah namaz klanja se od pojave zore, pa do izlaska sunca. Bosanskohercegovačka ulema je odobrila, u skladu sa šerijetom da se, dogovorom unutar svake od zajednica vjernika (džemata), sabah namaz u džamijama može početi klanjati u unaprijed dogovoreno vrijeme, npr. pola sata prije islaska sunca.
U vremenu kada sunce izlazi zabranjeno je klanjati, sve dok sunce ne bude na vidiku. U slučaju da je vjernik propustio klanjati ovaj namaz u propisanom vremenu, ima mogućnost isti naklanjati (tzv. kazaa) poslije izlaska sunca.
Način obavljanja sabah namaza
Kao i svi namazi, i ovaj se obavlja na način na koji ga je obavljao Poslanik Muhammed. Obavezni (farz) namaz je 2 rekijata, no moguće je prije toga klanjati i 2 rekijata dobrovoljnog (sunnet) namaza.
Prije početka
Prije početka namaza, vjernik je dužan obaviti obredno pranje (tzv. abdest), zatim odlučiti zanijjetiti u srcu ili riječima, te okrenuti se prema Kibli. Muškarci su dužni proučiti i Ikamet.
Početak namaza
Svaki namaz počinje početnim tekbirom, kada vjernik podiže ispružene ruke u predjelu između ramena i ušiju i izgovara riječi Allahu ekber. Jedan dio muslimanske uleme (učenjaka) smatra da postoji razlika između muškog i ženskog načina obavljanja namaza pa preporučuje da muškarci dižu ruke u visini ušiju, a žene u visini ramena, dok drugi dio smatra da nema razlike između obavljanja namaza muškarcu i ženi nego preporučuju dizanje ruku u bilo koji položaj između ova dva uključujući i njih.
Rekijati
Rekijat obuhvata nekoliko radnji, a to su: stajanje (kijam), pregibanje (ruku') i dva puta spuštanje na tlo (sedžda) sa pauzom.
Na stajanju vjernik zauzima stojeći položaj sa povezanim rukama u predjelu između prsa i pupka, i to tako da desnu ruku stavi preko lijeve. I ovdje postoji razlika u mišljenjima uleme gdje jedan dio smatra da žene trebaju da drže ruke povezane na prsima a muškarci u predjelu pupka, dok drugi dio ne pravi razliku između muškog i ženskog stajanja. Na početku vjernik može prvo proučiti neku dovu. Bosanskohercegovački muslimani tradicionalno najčešće uče tzv. Subhaneke. Ovo je moguće samo na prvom rekijatu. Nakon toga, obavezno je reći: "Utječem se Bogu od prokletog od prokletog šejtana (đavola)" (ar. trans. "Eūzu billāhi mineššejtānir-radžīm"), ali također samo na prvom rekijatu. Dalje se kaže "U ime Boga, Sveopćeg dobročinitelja, Milostivog i Samilosnog" (ar. trans. "Bismillāhir-rahmānir-rahīm"), pa se uči prva sura iz Kur'ana - Fatiha, i nastavlja sa bar tri ajeta neke druge sure ili čitavom surom. Ovo se obavlja na oba stajanja, koliko ih ima u sabah namazu.
Vjernik, zatim, uz izgovor tekbira vrši pregibanje svoga tijela u oblik ćirilićnog slova G, odupirući se rukama o koljena i izgovara riječi kojima slavi svoga Tvorca, tako čineći ruku'. Sa ruku'a se vjernik vraća u prvobitni stojeći položaj izgovarajući riječi "Čuje Bog onoga koji Ga hvali" (ar. trans. "Semiallāhu li men hamideh") i "Naš Stvoritelju neka je Tebi hvala" (ar. trans. "Rabbenā we lekel-hamd").
Uz izgovor tekbira, vjernik se, zatim, spušta na tlo i čini sedždu. Sedžda je, kako je opisao Muhammed a.s. sa 7 tačaka koje dodiruju tlo: čelo, nos, dva dlana, dva koljena i dvije noge. To je karakterističan položaj tijela u kojem vjernik klečeći dodiruje zemlju čelom i nosom. Muslimani smatraju da su u ovom položaju najbliži Bogu, i da se u ovom položaju nijedna dova ne odbija, pa zato za vrijeme sedžde izgovaraju različite molitve (dove). U jednom rekijatu postoje dvije sedžde sa pauzom između njih u sjedećem položaju.
Sa učinjenom drugom sedždom završen je jedan rekijat. Sa završetkom prvog rekijata, ustaje se na drugi, a nakon završetka drugog rekijata dolazi sjedenje.
Sjedenje
Na sjedenju u namazu, vjernik uči Ettehijjatu u kojem se izgovara šehadet, zatim se donese salavat na Poslanika. Nakon toga vjernik uči neku od namaskih dova čime završava sjedenje.
Kraj namaza
Svaki namaz, pa i sabah namaz završava predajom selama. Selam se predaje tako što vjernik okrene glavu prvo na desnu stranu pa izgovori "Esselāmu 'alejkum we rahmetullāhi", a zatim okrene glavu na lijevu stranu i izgovori to isto.
PODNE NAMAZ
Podne namaz ili zuhr ( ظهر) drugi je od 5 propisanih, obaveznih namaza (molitvi) koje muslimani svakodnevno obavljaju.
Vrijeme podne namaza
Vrijeme podne namaza počinje nakon što sunce pređe polovinu neba, a vrijeme završetka se različito tumači u različitim islamskim pravcima. Tako sunitski učenjaci koji slijede Abu Hanejfija, (Hanefijski mezheb - čije učenje slijedi većina muslimana u Bosni i Hercegovini i na tlu bivše Jugoslavije), smatraju da se vrijeme podne namaza završava kada je sjenka nekog objekta dva puta veća od samog objekta (plus dužina sjenke u podne). Za ostale sunitske muslimane podne završava kad je sjenka objekta jednaka njegovoj dužini (plus dužina sjenke u podne). Šiitski učenjaci smatraju da je vrijeme klanjanja podne namaza sve do zalaska sunca i spajaju ga sa ikindija namazom. Bosanskohercegovačka ulema je odobrila, u skladu sa šerijetom da se podne namaz u džamijama klanja u unaprijed dogovorenom terminu i to: u 12 sati po zimskom računanju vremena ili 13 sati po ljetnjem.
U vremenu kada sunce prelazi preko polovine neba zabranjeno je klanjati. U slučaju da je vjernik propustio klanjati ovaj namaz u propisanom vremenu, ima mogućnost isti naklanjati (tzv. kazaa).
Način obavljanja podne namaza
Kao i svi namazi, i ovaj se obavlja na način na koji ga je obavljao Poslanik Muhammed. Obavezni (farz) namaz je 4 rekijata, no moguće je prije toga klanjati 4 rekijata dobrovoljnog (sunnet) namaza, kao i 2 poslije toga.
Prije početka
Prije početka namaza, vjernik je dužan obaviti obredno pranje (tzv. abdest), zatim odlučiti zanijjetiti u srcu ili riječima, te okrenuti se prema Kibli. Muškarci su dužni proučiti i Ikamet.
Početak namaza
Svaki namaz počinje početnim tekbirom, kada vjernik podiže ispružene ruke u predjelu između ramena i ušiju i izgovara riječi Allahu ekber. Jedan dio muslimanske uleme (učenjaka) smatra da postoji razlika između muškog i ženskog načina obavljanja namaza pa preporučuje da muškarci dižu ruke u visini ušiju, a žene u visini ramena, dok drugi dio smatra da nema razlike između obavljanja namaza muškarcu i ženi nego preporučuju dizanje ruku u bilo koji položaj između ova dva uključujući i njih.
Rekijati
Rekijat obuhvata nekoliko radnji, a to su: stajanje (kijam), pregibanje (ruku') i dva puta spuštanje na tlo (sedžda) sa pauzom.
Na stajanju vjernik zauzima stojeći položaj sa povezanim rukama u predjelu između prsa i pupka, i to tako da desnu ruku stavi preko lijeve. I ovdje postoji razlika u mišljenjima uleme gdje jedan dio smatra da žene trebaju da drže ruke povezane na prsima a muškarci u predjelu pupka, dok drugi dio ne pravi razliku između muškog i ženskog stajanja. Na početku vjernik može prvo proučiti neku dovu. Bosanskohercegovački muslimani tradicionalno najčešće uče tzv. Subhaneke. Ovo je moguće samo na prvom rekijatu. Nakon toga, obavezno je reći: "Utječem se Bogu od prokletog šejtana (đavola)" (ar. trans. "Eūzu billāhi mineššejtānir-radžīm"), ali također samo na prvom rekijatu. Dalje se kaže "U ime Boga, Sveopćeg dobročinitelja, Milostivog i Samilosnog" (ar. trans. "Bismillāhir-rahmānir-rahīm"), pa se uči prva sura iz Kur'ana - Fatiha, i nastavlja sa bar tri ajeta neke druge sure ili čitavom surom. Ovo se obavlja na prva dva stajanja. S obzirom da podne namaz ima četiri rekijata, to postoji četiri stajanja. Na druga dva stajanja vjernik uči samo "U ime Boga, Sveopćeg dobročinitelja, Milostivog i Samilosnog" (ar. trans. "Bismillāhir-rahmānir-rahīm") i prvu suru iz Kur'ana - Fatihu.
Vjernik, zatim, uz izgovor tekbira vrši pregibanje svoga tijela u oblik ćirilićnog slova G, odupirući se rukama o koljena i izgovara riječi kojima slavi svoga Tvorca, tako čineći ruku'. Sa ruku'a se vjernik vraća u prvobitni stojeći položaj izgovarajući riječi "Čuje Bog onoga koji Ga hvali" (ar. trans. "Semiallāhu li men hamideh") i "Naš Stvoritelju neka je Tebi hvala" (ar. trans. "Rabbenā we lekel-hamd").
Uz izgovor tekbira, vjernik se, zatim, spušta na tlo i čini sedždu. Sedžda je, kako je opisao Muhammed a.s. sa 7 tačaka koje dodiruju tlo: čelo, nos, dva dlana, dva koljena i dvije noge. To je karakterističan položaj tijela u kojem vjernik klečeći dodiruje zemlju čelom i nosom. Muslimani smatraju da su u ovom položaju najbliži Bogu, i da se u ovom položaju nijedna dova ne odbija, pa zato za vrijeme sedžde izgovaraju različite molitve (dove). U jednom rekijatu postoje dvije sedžde sa pauzom između njih u sjedećem položaju.
Sa učinjenom drugom sedždom završen je jedan rekijat. Sa završetkom prvog rekijata, ustaje se na drugi. Nakon završetka svaka dva rekijata dolazi sjedenje.
Sjedenje
Podne namaz ima dva sjedenja. Na prvom sjedenju vjernik uči Ettehijjatu u kojem se izgovara šehadet, nakon čega ustaje uz tekbir na treći rekijat. Na drugom sjedenju, vjernik također uči Ettehijjatu, a zatim donosi salavat na Poslanika. Nakon toga vjernik uči neku od namaskih dova čime završava drugo sjedenje.
Kraj namaza
Svaki namaz, pa i podne namaz završava predajom selama. Selam se predaje tako što vjernik okrene glavu prvo na desnu stranu pa izgovori "Esselāmu 'alejkum we rahmetullāhi", a zatim okrene glavu na lijevu stranu i izgovori to isto.
IKINDIJA NAMAZ
Ikindija namaz ili asr ( عصر) treći je od 5 propisanih, obaveznih namaza (molitvi) koje muslimani svakodnevno obavljaju.
Vrijeme ikindija namaza
Početak namaza se različito tumači u različitim islamskim pravcima. Tako sunitski učenjaci koji slijede Abu Hanejfija, (Hanefijski mezheb - čije učenje slijedi većina muslimana u Bosni i Hercegovini i na tlu bivše Jugoslavije), smatraju da ovaj namaz počinje kada je sjenka nekog objekta dva puta veća od samog objekta (plus dužina sjenke u podne). Za ostale sunitske muslimane ikindija počinje kad je sjenka objekta jednaka njegovoj dužini (plus dužina sjenke u podne). Šiitski učenjaci smatraju da je vrijeme klanjanja podne namaza nakon što sunce pređe polovinu neba, pa sve do zalaska sunca, i spajaju ovaj namaz sa ikindija namazom.
Ovaj namaz traje do početka zalaska sunca. U vrijeme kada sunce zalazi zabranjeno je klanjati bilo kakav namaz. U slučaju da je vjernik propustio klanjati ovaj namaz u propisanom vremenu, ima mogućnost isti naklanjati (tzv. kazaa).
Način obavljanja ikindija namaza
Kao i svi namazi, i ovaj se obavlja na način na koji ga je obavljao Poslanik Muhammed. Obavezni (farz) namaz je 4 rekijata, no moguće je prije toga klanjati 4 rekijata dobrovoljnog (sunnet) namaza. Neki islamski pravci kao npr. Salafije smatraju da nema opravdanog dokaza o postojanju sunnet namaza u hadisu (pouci Poslanika Muhammeda a.s.) prije ikindije, pa isti ne upražnjavaju u svojoj vjerskoj praksi.
Prije početka
Prije početka namaza, vjernik je dužan obaviti obredno pranje (tzv. abdest), zatim odlučiti zanijjetiti u srcu ili riječima, te okrenuti se prema Kibli. Muškarci su dužni proučiti i Ikamet.
Početak namaza
Svaki namaz počinje početnim tekbirom, kada vjernik podiže ispružene ruke u predjelu između ramena i ušiju i izgovara riječi Allahu ekber. Jedan dio muslimanske uleme (učenjaka) smatra da postoji razlika između muškog i ženskog načina obavljanja namaza pa preporučuje da muškarci dižu ruke u visini ušiju, a žene u visini ramena, dok drugi dio smatra da nema razlike između obavljanja namaza muškarcu i ženi nego preporučuju dizanje ruku u bilo koji položaj između ova dva uključujući i njih.
Rekijati
Rekijat obuhvata nekoliko radnji, a to su: stajanje (kijam), pregibanje (ruku') i dva puta spuštanje na tlo (sedžda) sa pauzom.
Na stajanju vjernik zauzima stojeći položaj sa povezanim rukama u predjelu između prsa i pupka, i to tako da desnu ruku stavi preko lijeve. I ovdje postoji razlika u mišljenjima uleme gdje jedan dio smatra da žene trebaju da drže ruke povezane na prsima a muškarci u predjelu pupka, dok drugi dio ne pravi razliku između muškog i ženskog stajanja. Na početku vjernik može prvo proučiti neku dovu. Bosanskohercegovački muslimani tradicionalno najčešće uče tzv. Subhaneke. Ovo je moguće samo na prvom rekijatu. Nakon toga, obavezno je reći: "Utječem se Bogu od prokletog šejtana (đavola)" (ar. trans. "Eūzu billāhi mineššejtānir-radžīm"), ali također samo na prvom rekijatu. Dalje se kaže "U ime Boga, Sveopćeg dobročinitelja, Milostivog i Samilosnog" (ar. trans. "Bismillāhir-rahmānir-rahīm"), pa se uči prva sura iz Kur'ana - Fatiha, i nastavlja sa bar tri ajeta neke druge sure ili čitavom surom. Ovo se obavlja na prva dva stajanja. S obzirom da ikindija namaz ima četiri rekijata, to postoji četiri stajanja. Na druga dva stajanja vjernik uči samo "U ime Boga, Sveopćeg dobročinitelja, Milostivog i Samilosnog" (ar. trans. "Bismillāhir-rahmānir-rahīm") i prvu suru iz Kur'ana - Fatihu.
Vjernik, zatim, uz izgovor tekbira vrši pregibanje svoga tijela u oblik ćirilićnog slova G, odupirući se rukama o koljena i izgovara riječi kojima slavi svoga Tvorca, tako čineći ruku'. Sa ruku'a se vjernik vraća u prvobitni stojeći položaj izgovarajući riječi "Čuje Bog onoga koji Ga hvali" (ar. trans. "Semiallāhu li men hamideh") i "Naš Stvoritelju neka je Tebi hvala" (ar. trans. "Rabbenā we lekel-hamd").
Uz izgovor tekbira, vjernik se, zatim, spušta na tlo i čini sedždu. Sedžda je, kako je opisao Muhammed a.s. sa 7 tačaka koje dodiruju tlo: čelo, nos, dva dlana, dva koljena i dvije noge. To je karakterističan položaj tijela u kojem vjernik klečeći dodiruje zemlju čelom i nosom. Muslimani smatraju da su u ovom položaju najbliži Bogu, i da se u ovom položaju nijedna dova ne odbija, pa zato za vrijeme sedžde izgovaraju različite molitve (dove). U jednom rekijatu postoje dvije sedžde sa pauzom između njih u sjedećem položaju.
Sa učinjenom drugom sedždom završen je jedan rekijat. Sa završetkom prvog rekijata, ustaje se na drugi. Nakon završetka svaka dva rekijata dolazi sjedenje.
Sjedenje
Ikindija namaz ima dva sjedenja. Na prvom sjedenju vjernik uči Ettehijjatu u kojem se izgovara šehadet, nakon čega ustaje uz tekbir na treći rekijat. Na drugom sjedenju, vjernik također uči Ettehijjatu, a zatim donosi salavat na Poslanika. Nakon toga vjernik uči neku od namaskih dova čime završava drugo sjedenje.
Kraj namaza
Svaki namaz, pa i ikindija namaz završava predajom selama. Selam se predaje tako što vjernik okrene glavu prvo na desnu stranu pa izgovori "Esselāmu 'alejkum we rahmetullāhi", a zatim okrene glavu na lijevu stranu i izgovori to isto.
AKŠAM NAMAZ
Akšam namaz ili magrib ( مغرب) četvrti je od 5 propisanih, obaveznih namaza (molitvi) koje muslimani svakodnevno obavljaju.
Vrijeme akšam namaza
Vrijeme akšam namaza se različito tumači u različitim islamskim pravcima. Tačnije, svi islamski učenjaci saglasni su u vremenu početka akšam namaza i smatraju da je to vrijeme kada sunce potpuno nestane sa horizonta, ali se razilaze u vremenu kraja namaza.
Sunitski islam
- Hanefijski mezheb - čije učenje slijedi većina muslimana u Bosni i Hercegovini i na tlu bivše Jugoslavije, smatraju da se vrijeme akšam namaza završava kada na nebu nestane vidljive bijele svjetlosti, tj. kada nebo prekrije potpuna tama.
- Malikijski mezheb i Šafijski mezheb - smatraju da se vrijeme akšam namaz završava čim se završi potrebno vrijeme da vjernik izvši obredno pranje (tj. abdest) i da klanja akšam namaz.
Šiitski islam
Šiitski učenjaci smatraju da je vrijeme klanjanja akšam namaza sve do ponoći i spajaju ga sa jacija namazom. To ne mora biti tačno u ponoć (24:00), nego je to vrijeme tačno na polovini između zalaska sunca i zore.
U vremenu kada sunce zalazi zabranjeno je klanjati. U slučaju da je vjernik propustio klanjati ovaj namaz u propisanom vremenu, ima mogućnost isti naklanjati (tzv. kazaa).
Način obavljanja akšam namaza
Kao i svi namazi, i ovaj se obavlja na način na koji ga je obavljao Poslanik Muhammed. Obavezni (farz) namaz je 3 rekijata, no moguće je poslije toga klanjati 2 rekijata dobrovoljnog (sunnet) namaza.
Prije početka
Prije početka namaza, vjernik je dužan obaviti obredno pranje (tzv. abdest), zatim odlučiti zanijjetiti u srcu ili riječima, te okrenuti se prema Kibli. Muškarci su dužni proučiti i Ikamet.
Početak namaza
Svaki namaz počinje početnim tekbirom, kada vjernik podiže ispružene ruke u predjelu između ramena i ušiju i izgovara riječi Allahu ekber. Jedan dio muslimanske uleme (učenjaka) smatra da postoji razlika između muškog i ženskog načina obavljanja namaza pa preporučuje da muškarci dižu ruke u visini ušiju, a žene u visini ramena, dok drugi dio smatra da nema razlike između obavljanja namaza muškarcu i ženi nego preporučuju dizanje ruku u bilo koji položaj između ova dva uključujući i njih.
Rekijati
Rekijat obuhvata nekoliko radnji, a to su: stajanje (kijam), pregibanje (ruku') i dva puta spuštanje na tlo (sedžda) sa pauzom.
Na stajanju vjernik zauzima stojeći položaj sa povezanim rukama u predjelu između prsa i pupka, i to tako da desnu ruku stavi preko lijeve. I ovdje postoji razlika u mišljenjima uleme gdje jedan dio smatra da žene trebaju da drže ruke povezane na prsima a muškarci u predjelu pupka, dok drugi dio ne pravi razliku između muškog i ženskog stajanja. Na početku vjernik može prvo proučiti neku dovu. Bosanskohercegovački muslimani tradicionalno najčešće uče tzv. Subhaneke. Ovo je moguće samo na prvom rekijatu. Nakon toga, obavezno je reći: „Utječem se Bogu od prokletog šejtana (đavola)“ (ar. trans. „Eūzu billāhi mineššejtānir-radžīm“), ali također samo na prvom rekijatu. Dalje se kaže „U ime Boga, Sveopćeg dobročinitelja, Milostivog i Samilosnog“ (ar. trans. „Bismillāhir-rahmānir-rahīm“), pa se uči prva sura iz Kur'ana - Fatiha, i nastavlja sa bar tri ajeta neke druge sure ili čitavom surom. Ovo se obavlja na prva dva stajanja. S obzirom da akšam namaz ima tri rekijata, to postoji tri stajanja. Na preostalom stajanju vjernik uči samo „U ime Boga, Sveopćeg dobročinitelja, Milostivog i Samilosnog“ (ar. trans. „Bismillāhir-rahmānir-rahīm“) i prvu suru iz Kur'ana - Fatihu.
Vjernik, zatim, uz izgovor tekbira vrši pregibanje svoga tijela u oblik ćirilićnog slova G, odupirući se rukama o koljena i izgovara riječi kojima slavi svoga Tvorca, tako čineći ruku'. Sa ruku'a se vjernik vraća u prvobitni stojeći položaj izgovarajući riječi „Čuje Bog onoga koji Ga hvali“ (ar. trans. „Semiallāhu li men hamideh“) i „Naš Stvoritelju neka je Tebi hvala“ (ar. trans. „Rabbenā we lekel-hamd“).
Uz izgovor tekbira, vjernik se, zatim, spušta na tlo i čini sedždu. Sedžda je, kako je opisao Muhammed a.s. sa 7 tačaka koje dodiruju tlo: čelo, nos, dva dlana, dva koljena i dvije noge. To je karakterističan položaj tijela u kojem vjernik klečeći dodiruje zemlju čelom i nosom. Muslimani smatraju da su u ovom položaju najbliži Bogu, i da se u ovom položaju nijedna dova ne odbija, pa zato za vrijeme sedžde izgovaraju različite molitve (dove). U jednom rekijatu postoje dvije sedžde sa pauzom između njih u sjedećem položaju.
Sa učinjenom drugom sedždom završen je jedan rekijat. Sa završetkom prvog rekijata, ustaje se na drugi. Nakon završetka dva rekijata dolazi sjedenje.
Sjedenje
Akšam namaz ima dva sjedenja. Na prvom sjedenju vjernik uči Ettehijjatu u kojem se izgovara šehadet, nakon čega ustaje uz tekbir na treći rekijat, ujedno i posljednji u akšam namazu. Na drugom sjedenju, vjernik također uči Ettehijjatu, a zatim donosi salavat na Poslanika. Nakon toga vjernik uči neku od namaskih dova čime završava drugo sjedenje.
Kraj namaza
Svaki namaz, pa i akšam namaz završava predajom selama. Selam se predaje tako što vjernik okrene glavu prvo na desnu stranu pa izgovori „Esselāmu 'alejkum we rahmetullāhi“, a zatim okrene glavu na lijevu stranu i izgovori to isto.
JACIJA NAMAZ
Jacija namaz ili iša ( عشاء) peti je od 5 propisanih, obaveznih namaza (molitvi) koje muslimani svakodnevno obavljaju.
Vrijeme jacija namaza
Vrijeme jacija namaza se različito tumači u različitim islamskim pravcima. Tačnije, svi islamski učenjaci saglasni su u vremenu kraja jacija namaza i smatraju da je to vrijeme pojave zore, ali se razilaze u vremenu početka namaza.
Sunitski islam
- Hanefijski mezheb - čije učenje slijedi većina muslimana u Bosni i Hercegovini i na tlu bivše Jugoslavije, smatraju da vrijeme jacija namaza počinje kada na nebu nestane vidljive bijele svjetlosti, tj. kada nebo prekrije potpuna tama.
- Malikijski mezheb i Šafijski mezheb - smatraju da vrijeme jacija namaza počinje kada potpuno nestane sunčevog crvenila.
Šiitski islam
Šiitski učenjaci smatraju da je jacija namaz može početi odmah nakon završetka akšam namaza.
U slučaju da je vjernik propustio klanjati ovaj namaz u propisanom vremenu, ima mogućnost isti naklanjati (tzv. kazaa).
Način obavljanja jacija namaza
Kao i svi namazi, i ovaj se obavlja na način na koji ga je obavljao Poslanik Muhammed. Obavezni (farz) namaz je 4 rekijata, no moguće je prije toga klanjati 4 rekijata prije, kao i 2 rekijata dobrovoljnog (sunnet) namaza poslije.
Prije početka
Prije početka namaza, vjernik je dužan obaviti obredno pranje (tzv. abdest), zatim odlučiti zanijjetiti u srcu ili riječima, te okrenuti se prema Kibli. Muškarci su dužni proučiti i Ikamet.
Početak namaza
Svaki namaz počinje početnim tekbirom, kada vjernik podiže ispružene ruke u predjelu između ramena i ušiju i izgovara riječi Allahu ekber. Jedan dio muslimanske uleme (učenjaka) smatra da postoji razlika između muškog i ženskog načina obavljanja namaza pa preporučuje da muškarci dižu ruke u visini ušiju, a žene u visini ramena, dok drugi dio smatra da nema razlike između obavljanja namaza muškarcu i ženi nego preporučuju dizanje ruku u bilo koji položaj između ova dva uključujući i njih.
Rekijati
Rekijat obuhvata nekoliko radnji, a to su: stajanje (kijam), pregibanje (ruku') i dva puta spuštanje na tlo (sedžda) sa pauzom.
Na stajanju vjernik zauzima stojeći položaj sa povezanim rukama u predjelu između prsa i pupka, i to tako da desnu ruku stavi preko lijeve. I ovdje postoji razlika u mišljenjima uleme gdje jedan dio smatra da žene trebaju da drže ruke povezane na prsima a muškarci u predjelu pupka, dok drugi dio ne pravi razliku između muškog i ženskog stajanja. Na početku vjernik može prvo proučiti neku dovu. Bosanskohercegovački muslimani tradicionalno najčešće uče tzv. Subhaneke. Ovo je moguće samo na prvom rekijatu. Nakon toga, obavezno je reći: "Utječem se Bogu od prokletog šejtana (đavola)" (ar. trans. "Eūzu billāhi mineššejtānir-radžīm"), ali također samo na prvom rekijatu. Dalje se kaže "U ime Boga, Sveopćeg dobročinitelja, Milostivog i Samilosnog" (ar. trans. "Bismillāhir-rahmānir-rahīm"), pa se uči prva sura iz Kur'ana - Fatiha, i nastavlja sa bar tri ajeta neke druge sure ili čitavom surom. Ovo se obavlja na prva dva stajanja. S obzirom da jacija namaz ima četiri rekijata, to postoji četiri stajanja. Na druga dva stajanja vjernik uči samo "U ime Boga, Sveopćeg dobročinitelja, Milostivog i Samilosnog" (ar. trans. "Bismillāhir-rahmānir-rahīm") i prvu suru iz Kur'ana - Fatihu.
Vjernik, zatim, uz izgovor tekbira vrši pregibanje svoga tijela u oblik ćirilićnog slova G, odupirući se rukama o koljena i izgovara riječi kojima slavi svoga Tvorca, tako čineći ruku'. Sa ruku'a se vjernik vraća u prvobitni stojeći položaj izgovarajući riječi "Čuje Bog onoga koji Ga hvali" (ar. trans. "Semiallāhu li men hamideh") i "Naš Stvoritelju neka je Tebi hvala" (ar. trans. "Rabbenā we lekel-hamd").
Uz izgovor tekbira, vjernik se, zatim, spušta na tlo i čini sedždu. Sedžda je, kako je opisao Muhammed a.s. sa 7 tačaka koje dodiruju tlo: čelo, nos, dva dlana, dva koljena i dvije noge. To je karakterističan položaj tijela u kojem vjernik klečeći dodiruje zemlju čelom i nosom. Muslimani smatraju da su u ovom položaju najbliži Bogu, i da se u ovom položaju nijedna dova ne odbija, pa zato za vrijeme sedžde izgovaraju različite molitve (dove). U jednom rekijatu postoje dvije sedžde sa pauzom između njih u sjedećem položaju.
Sa učinjenom drugom sedždom završen je jedan rekijat. Sa završetkom prvog rekijata, ustaje se na drugi. Nakon završetka svaka dva rekijata dolazi sjedenje.
Sjedenje
Jacija namaz ima dva sjedenja. Na prvom sjedenju vjernik uči Ettehijjatu u kojem se izgovara šehadet, nakon čega ustaje uz tekbir na treći rekijat. Na drugom sjedenju, vjernik također uči Ettehijjatu, a zatim donosi salavat na Poslanika. Nakon toga vjernik uči neku od namaskih dova čime završava drugo sjedenje.
Kraj namaza
Svaki namaz, pa i jacija namaz završava predajom selama. Selam se predaje tako što vjernik okrene glavu prvo na desnu stranu pa izgovori "Esselāmu 'alejkum we rahmetullāhi", a zatim okrene glavu na lijevu stranu i izgovori to isto.